Opatija Northanger – Jane Austen

IMG_20190503_160248_588

 

Nitko tko je vidio Catherine Morland kao dijete nikad ne bi  pretpostavio da je rođena da bude heroina. Na ruku joj tome nisu išli ni njezin društveni položaj, izgled i ćud, ni očeva i majčina narav.

Jane Austen – Opatija Northanger

Da sam sedamnaestogodišnjakinja na kraju 18/početkom 19 stoljeća – mislim da bi dobila slom živaca. Naravno, iz današnje perspektive.

Obično se znamo žaliti da je nekad život bio lakši. Jednostavniji.  Manje kompliciran.

Iskreno, čitajući Opatiju, uz povremena smijuljenja i hihotanja ( Jer ovo je roman za tinejđere u 19 stoljeću), nisam mogla ne pomisliti da su neke stvari zbilja otežavali i to zato jer im je bilo dosadno.

Mlada Catherine Morland živi na selu s devetero braće i sestara i roditeljima. Otac joj je svećenik, nisu nešto bogati, ali nisu ni sirotinja. Zapravo imaju dovoljno za svoje potrebe, ali i za brakove svoje djece.

No, Catherine je tipična teenagerica. Ista kao i današnje. Ima 17 godina, čita gotičke ljubavne romane i zapravo se prilično dosađuje. Možda su tad vremena bila malo drugačija, ali zapravo je ponašanje sasvim isto.

Catherine dobije priliku (koju jedva dočeka), posjetiti i provesti neko vrijeme u Bathu – poznatom ljetovalištu u kojem ljeta provode svi koji nešto znače, a pogotovo se to sviđa mladeži. (Otprilike isto ko mi kad smo se spremali u subotu van). Tamo sklopi prijateljstvo s djevojkom iz druge obitelji, pa njih dvije kreću po zabavu, obilaze mjesta u kojima se pleše, popunjavaju svoje plesne rasporede, druže se s mladićima, vode beskrajne razgovore o tome tko se kome udvara i za koga bi se mogle udati, tko će koga zaprositi, kako odbiti neželjene prosce, kako će roditelji reagirati… Pri tom traže savjete od svojih roditelja i/ili družbenika, razbijaju glave tko je u koga zaljubljen i što će obući za večerašnju prigodu – i to je otprilike sve što rade.

Kad je ples završio, mnoštvo se počelo razilaziti – dovoljno da se ostali mogu neometano kretati; i sad je bilo vrijeme da naša heroina, koja dotad nije odigrala naročito istaknutu ulogu ni u čemu što se tu večer dogodilo, bude zamijećena i da joj se dive.

Jane Austen – Opatija Northanger

U trenutku kad Catherine susretne mladog i duhovitog gospodina Tielneya, postane okupirana time kad će ga ponovno sresti… I tad se stvari malo zakompliciraju 🙂

Iako je Opatija Northanger objavljena posthumno, Jane Austen ju je napisala među prvima. Zato ne čudi što ovaj roman nema kvalitetu i nije na visini ostalih njenih romana koje poznajemo i volimo… Ali svejedno ga vrijedi pročitati.

-Svatko tko ne uživa u dobrom romanu mora biti nepodnošljivo glup, bio on gospodin ili dama.

Jane Austen  – Opatija Northanger

Zapravo je to vrckav ljubić, s dozom humora i dozom patetike, onim leptirićima u trbuhu kad imaš 17 godina, začinjen iščekivanjem i strepnjom.

Dijalozi su malo glupavi, priznajem. Imaš dojam da pričaju o vremenu dok bi zapravo htjeli raščistiti neke stvari, ali im “dobar odgoj” ne dopušta. Što je dolično i prihvatljivo, stvar je trenutka i okolnosti, a zapravo sve skupa nepotrebno komplicirano. Takav je valjda bio duh onog vremena 🙂

Možda mi je malo smetalo i što se povremeno ubacivala sam aautorica da bi objasnila ovo ili ono, ili zašto je nekoga dovela u određenu situaciju.

No, Jane Austen je Jane Austen. Zato preporučujem roman, pogotovo vama koji inače volite ljubiće, ali i vama koji voite povijesne romane, opise odjeće i plesne večeri 🙂

Dražesna mala priča ❤

************************************************************************************JJane Austen

Opatija Northanger

Izdavač- Mozaik knjiga

Prevela – Mirna Čubranić

Izgubljena svjetlost – Jill Santopolo

IMG_20190423_095622_853[1]

 

Uopće ne znam otkud da počnem. Toliko toga je krivo u ovoj priči da ne znam ni od čega krenuti.

Moguće da ima i spojlera, al nije da imam kaj bitno za otkriti. Nisam napisala kraj, ako je to od pomoći.

Ništa meni tu ne funkcionira.  Ni priča, koja ne da nije epska ljubavna priča nego je cendranje i dramatiziranje na n-tu potenciju, tolko da ni čitljiva nije. Da nije bila izbor za ovomjesečni book club, nebi ja odmakla dalje od 10 stranica.

No, ok, ajmo ispočetka.

Lucy je studentica koja na satu nečega di se recitira Shakespeare upozna Gabea. Na 11. rujna. The 11. rujna.  I onda taj 11. rujna traje x stranica i kak je to krivo jer se sad ona ljubi s tim Gabeom , a 100 metara dalje ljudi pogibaju.

Prvo, staviti cmakanje na neki bitan datum u povijesti koji je povezan s tragedijom ili ispred neke poznate zgrade koja je povezana tragedijom nije od velikog značenja nego ljigavo.  Onda, ako te već muči to kaj ljudi 100 m od tebe pogibaju, a ti se cmačeš, NEMOJ se cmakati!

Onda ju lik otfikari jer se vratil bivšoj zato jer je bivšoj teško u životu. Onak, ahahhahahahah. To moš popušit samo s 15-20 godina eventualno. A ako malo razmisliš, ni onda.

Onda ona diplomira, pa se zaposli, pa ode na cugu, pa naleti opet na dotičnog i počnu epsku ljubavnu priču koja traje 14 mjeseci dok on ne dobije posao u Iraku. Prvo – ništ nisu radili tih 14 mjeseci nego se seksali i srali kak hoće promijeniti svijet (okrećem očima).  I na jasne znakove da ju vjerojatno vara, zažmiri, pa posle drami da je trebala pitat. Al ne, on je jako šarmantan, pa su sve lude za njim i jadan sigurno nije ništ kriv. Rajt. U biti cijelu knjigu ne govori nikom kaj hoće, onda se čudi kad to ni ne dobije. Onda on dobije angažman na drugom kraju svijeta i ne znamo se sad dogovoriti kak bi to moglo funkcionirat, nego ili ona ide s njim ili je to prekid. Ona neće ići s njim, on ne može dirati njezine “snove”, pa je stvarno prekid. Daj, sjašite više. Ali ok, tu je još podnošljivo.

On ode. Ona je u komi. On se ne javlja. To sve kužim. Zapravo ne kužim, ak ju tak jako voliš, možeš poruku poslat. Btw, imali su mobitele. I mail.

E i onda krene. Ona upozna drugog. Taj drugi, Darren, se raspita, dozna da je Lucy nedavno prekinula s dečkom, pa ide polako.  I tu postoje upozoravajući momenti da je lik kreten, a kreten je samo zato da Gabe ispadne bolji od njega. Te momente i znakove ona ne vidi i samo opravdava malo jednog malo drugog.

Najgore je to kaj STALNO uspoređuje Darrena s Gabeom, i do to te mjere da postane gnjusno. U svakoj rečenici. Na svakoj stranici.  Gabe, ti to sigurno nebi napravio, ti bi to bolje, ti bi to onako, pa se ovog nebi ni sjetio, onak, daj.  (Aha, da, knjiga je pisana ko da ona Gabeu priča njihovu priču. Ii mu piše pismo. Uglavnom, njemu se obraća.)

Onda Darren ima popis stvari kaj treba napravit prije smrti, pa ide ona svoj pisat. Kod njega je oženiti se i imati djecu, pa si i ona to upiše, a uopće to ne misli. Stvarno imaš stav, ženo, za ne vjerovat.

Kad lik kupi bicikle sam zato jer su  2 za 1 i još joj to pokaže, onak, fak of.  Nevjerojatno mi je kak joj prvo neke stvari smetaju, a onda se za 3 min predomisli jer on je zapravo super. Naravno, ne veli mu da joj prvo diglo tlak.

Onda ju on iznenađuje ostvarivanjem želja s popisa, kaj ona mrzi jer mrzi pompe, iznenađenja i grandiozne geste, ali mu to ne veli. Pa kak da lik zna ako nisi rekla!!!! Jer Gabe to sigurno nebi tak.

Koza se UDAJE za Darrena i misli na ovog prvog. ZNA da tu nekaj ne valja. Izjavljuje da misli da bi ga mooogla voljeti. Apsolutno nije sigurna, pa se ipak uda.  I rodi. I stalno sere protiv mama koje su doma s klincima, jer ona hoće ići radit. Pa idi radit, majku mu, al nije nijedno od toga BOLJE! Samo je drugačije!!!!

Darren hoće doma ženicu koja se brine o dječici, ona to neće, ali mu se nije sjetila na vrijeme to i reći. Onda joj napravi drugo dijete jer je ionak super i taman termin za još jedno. Nju se ofkors ne pita. Ona opet ništ ne poduzima. Jer ga siiiilno voliiii i on je Mr. Peeerfect! Ali mu nebu rekla da stavi kondom jer bi ga to uzrujalo. I onda opet cmolji za Gabeom.

Njezin posao je “sladak.” Darren ne shvaća ozbiljno ni nju nit ono kaj ona radi nit njene ambicije nit snove.

Tip  je kreten, al pa niko ju nije s puškom teral da se uda za njega. I uporno uspoređuje, rečenicu za rečenicom jednoga s drugim.

No, shvatili ste valjda taj odnos.

Gabe iskrsava svako tolko i kad taj pošalje poruku ( a nekad prođe i par godina), ona OSTAVLJA sve! I trči s njim na kavu. I još tome s malom curicom sa sobom.

Pa Darrenu nije to baš super. Jer normalnim osobama je inače normalno da im partner raspamećeno ide na kave s bivšim koji iskrsava svako tolko i nikad se nije prebolijo. ( To mu isto nije rekla.)

Pa se gledaju. Pa se ne znam kaj. Fuj, bljak. Onda je još razočarana kad Gabe ništ ne pokušava fizički. Ali UOPĆE nije mislila na njega zadnjih 2 godine kolko joj se ne javlja. Daj, koga ti uvjeravaš.

Tak dugo dok se napokon ne poševe nakon 13 godina natezanja. Jer je mislila da ju muž vara, pa sad valjda može i ona. Hazbnt je zapravo samo kuću kupoval.

Kad je letela na aerodrom tješit sirotog Gabea jer mu je umrla mama, bilo mi je preveć. Pa kaj si ti njemu? On nema prijatelje?!?! Nego zove bivšu curu dok je u banani? Znaš kak se to zove? Zna moj muž – REZERVA! Lik te ima u rezervi! Jer zna da si kokoš!

Uglavnom. TO nije epska ljubavna priča. TO je troje ljudi koji se grozno ponaša i imaju žešćih problema s mozgom. Svi troje su nezreli, nikad odrasli i igraju se drame. NE udaš se ako misliš na drugog, NE uspoređuješ muža s bivšim na svakom koraku jer onda tu opasno nekaj ne štima, a ne štima to da s tobom nekaj ne štima, NE pristaješ na ono kaj ti smeta i GOVORIŠ onda kad ti smeta, a ne očekuješ da se igramo pogađanja! Posle toga ne opravdavaš i ne tražiš izgovore za to kaj je neko drugi debil, a pogotovo ne za to kaj si sama debil. To nije ljubav nego psihički poremećaj.

I nađi si više svoje JA!

Onda ne ODEŠ u Irak bez da curi najaviš da ideš i da se dogovaraš o tome, pa si malo porazmislite kak bi to moglo funkcionirat (Ako si Gabe) – ili veliš da je to tak kak je i VIŠE SE NE JAVLJAŠ!!! Pogotovo ne kad ti je veza u krizi , kad si u banani i imaš probleme. Za to imaš frendove. Ok, i ako znaš da ti je bivša cura nestabilna,onda zoveš nju.

Ako si Darren, pa si isplaniraš život, a onda usput i njoj, onda bar sakriješ popis dok tražiš curu da ne znaju baš svi da je bilo planirano i nju ponekad i pitaš jel bi to ona tak ili možda ne.

Kraj je kao tužan, al mene je samo iznerviralo.

A drameeee, patetikeeee, cendranjaaaa-… Rezanja žilaaaa…. Priča je isforsirana do krajnjih granica, pokušava manipilirati čitateljem na sve moguće patetične klišeje koji postoje, a neke stvari ni uz najbolju volju ne kužim.

Nema citata jer svaki put kad sam ih tražila, jedino sam našla još toga kaj me nervira.

Ak nekom treba možda materijala za cajku – eto, pročitajte si ovo.

Da Izgubljena svjetlost. Jedino kaj je tu izgubljeno je vrijeme.

Šteta korica. Stvarno su krasne.

Kisi.

 

ZVIJEZDE MEĐU NAMA – SANJA SRDIĆ JUNGIĆ

IMG_20190402_204801_010

– Ali… sad više nisi dječak koji treba priznanje drugih da je uspio u životu.

– Ne, ali ne mogu više biti ni prosječan.

– A što fali prosječnosti?

-Ništa. Ali ja sam to prerastao.

Sanja Srdić Jungić – Zvijezde među nama

 

Dobro. Mislim da smo odavno svi shvatili da Zlatka ne voli ljubiće. Toliko puta je to naglasila da je već naporna. I onda opali peticu na Goodreads za Zvijezde među nama. I sad, tko je tu lud, jel? 😀 Aha.

Pa, gledajte. Nije da ja ne volim ljubiće i chick-lit kao takav. Volim. Ako naletim na kakav dobar, jako sam sretna jer mogu čitati lagano štivo bez da okrećem očima i pizdim. Otprilike imam isti problem kao i s trilerima – puno bolje mi to funkcionira kao film. Samo kod triler knjiga nemam potrebu gađati likove oštrim predmetima.

U stvari hoću reći da su knjige većinom loše napisane. Meni. Načitala sam se ja ljubića s kioska u nedostatku drugih stvari kad sam bila klinka – ali i tad sam preskakala dijelove.  Ježim se od sladunjavih dijaloga, cmoljenja, mačo gluposti, toga da su likovi maltene retardirani, svi pate… Onda se zaljube u krivu/krivog pa imamo pola romana o tome kak su nesretni… A scene seksa –  majko mila. Plus namješteni prizori, naivni zapleti i sve to skupa u paketu jednako katastrofa.

Možemo se sad posvađat, ali eto, kod mene to funkcionira po tom principu. Zato bježim od žanra, s ponekom iznimkom.

I onda se dogodi Sanja i Zvijezde među nama. Roman koji je chick -lit kakav treba i biti. A to znači da je zabavan, napet, uzbudljiv i ima glavu i rep. Dijalozi teku, humora napretek, nema praznog hoda, nema nepotrebnog otezanja i meni je bila baš page turner.

No, ono što me zapravo kupilo – budući da je ovo ipak ljubavna priča – Nora, junakinja romana je djevojka koja, osim što ima soli u glavi i neki cilj u životu, ima i samopouzdanje, usudi se reći što misli i na kraju krajeva nema problem s tim da se izdere na svoju jedinu ljubav ako misli da idu u krivom smjeru. A još je i brza na jeziku i sa smislom za humor. HUMOR!!! Ajde, nađite mi još koju takvu (uglavnom sve pate u tišini i cmolje dok se druga strana ne osvijesti i pokajnički dopuže natrag.)

A o čemu se radi? Pa o ljubavi, naravno 😛  Ili ljubavnom trokutu. Ili zapravo jednoj djevojci koja je odlučila malo predahnuti od svih nakupljenih sranja u životu, pa ode u Dubrovnik malo biti statist u filmu koji se upravo snima. Tematika je baš ono što voli, statiranje je također nešto što je veseli i nada se da će se usput na temelju iskustva izboriti za neku drugu poziciju.

Naravno da sretne dečka koji joj se svidi. Naravno da onda sretne još jednog. Taj je zapravo opali štitom po glavi na snimanju scene – pa tko bi mu odolio 😉 (Mislim da su se na taj način nekad otimale vikinške žene, negdje sam čitala 😛 ) I naravno da postoji i bivši koji je stalno negdje blizu. Problem je jedino što je onaj u kojeg se ozbiljno zateleba, onaj koji joj zatrese tlo pod nogama –  sasvim slučajno poznati holivudski glumac. I to onaj koji joj je tiha patnja iz tinejđerskih dana i koji usput vuče sa sobom sve što poznati holivudski glumci inače vuku sa sobom. Moraš paziti na ponašanje u javnosti, izbjegavanje paparazza, serviranje medijima ono što im se želi servirati, jedna priča je za javnost, druga za privatnost… Sve to treba i izdržati.  A to je ona tamna strana slave…

Lucas…

Nora? – pitao je glasom punim nade.

Odjebi – rekla je ledenim tonom i izašla iz kupaonice.

Sanja Srdić Jungić – Zvijezde među nama

A kako će se sa svim tim nositi Nora? Pa, recimo da njoj neke stvari baš ne sjedaju… Odluka je na kraju samo njena. Za ostalo, pročitajte Zvijezde među nama – stvarno je rijetko kvalitetan roman tog žanra. Ja sam zbilja uživala. Puno sam se hihotala. I nijednom nisam okrenula očima 🙂

Imam samo jednu zamjerku – ja bih ga pustila da se još malo muči. :*

Ej, i dala sam joj 5 😀 ❤

Preporučujem!

Kisi ❤

***********************************************************************************