There was a brightness to his eyes as he searched my face for a reaction. I thought it was a misplaced humour, but it wasn’t. It was the first spark of a fire within him that would later consume us.

London 1768. Mlada Sara Kemp stiže u London s funtom majčinog ušteđenog novca, jednom torbom i pismom za buduće poslodavce kod kojih je imala mjesto među služavkama. Neiskusna, naivna i nepripremljena na opasnosti londonskih ulica, čim se iskrca postaje plijen gospođe Swann, lukave predatorice kojoj je potrebna radna snaga u krčmi Wig and Feathers. Gospođa Swann je zapravo zločesta stara madam koja se dočepala svježeg mesa za prostituciju. Sara nije ni znala što ju je snašlo, a već se mirila sa sudbinom u prljavoj sobici prljave krčme pod pijanim dahtanjem klijentele u Wigs and Feathers. Sve što joj je ta zla žena priredila mi je dizalo želudac.

Gospođa Esther Thorel ugledna je supruga Spitalfieldskog tkalca svile – jednog od najboljih majstora svog zanata – hugenota g. Thorela. Esther održava kuću, brine o slugama i osoblju i kućanstvu, a ostatak vremena se bavi dobrotvornim radom, vezenjem ili šivanjem. Esther je u braku nekoliko godina, ali još nema djece. Njen suprug razmišlja samo o svili. A kad Esther pokaže interes za dizajniranjem svile, kod vlastitog supruga nailazi na porugu i prezir.

Sara Kemp nikad nije željela biti kurva. Imala je sasvim drugačije snove. Željela je kuhati, kao i njen otac. Esther Thorel je mislila da se udala za partnera, nekoga kod koga će imati podršku, uz koga je vežu slični interesi. Umjesto toga dobila je muža koji je uopće ne cijeni. Sara je željela kuhati. Esther je željela dizajnirati uzorke za svilu.

Sara je nesretna. Esther je nesretna.

The watercolor painting and the point-paper design were simply two parts of the same process, one artistic, the other technical. If artistry was talent and could not be learned, then technical drawing was craftand certainly could be.

U trenutku kad se dvije žene uspiju sresti, obje su spremne za promjenu. Esther će izvući Saru iz bordela i zaposliti je kao svoju osobnu služavku. Tržište svilom je u problemima i cijene padaju. Dvije žene započinju odnos koji nadilazi službeni odnos između gospodarice i sluge. One nisu prijateljice jer jedna drugoj zamjeraju sve i svašta, njihov odnos je mučan i napet i kompliciran, pa ipak – jedna bez druge neće moći.

Vezat će ih iskustva, nevolje i osjećaji, vezat će ih nepravda i poniženje i hrabrost i vjera u neke ideale.

Događaje koje će pokrenuti njihova djela i želje dovest će ih do nekih novih spoznaja, do točke gdje će kod jedne biti strgnuta ružičasta koprena s očiju, a kod druge će borba za preživljavanje dobiti sasvim drugi smisao. Svila će ih spojiti i razdvojiti, a da nisu ni svjesne da jedna bez druge možda ne bi preživjele.

A onda, svaka od njih će nešto žrtvovati, nečeg se odreći i nešto pospremiti ispod tepiha, dok će s druge strane smoći snage i čvrsto stati iza svojih želja, ambicija i uvjerenja.

Hot summer, cold winter, he said simply. And he was right – a winter was coming that would freeze the very breath in our lungs, I wish I could remember his name, but perhaps I never asked it. You won’t find him there now. He did not survive the winter that was to come.

19 st. nije bilo blagonaklono prema ženama. Osim što nisu imale što tražiti u poslovnom svijetu, postojalo je i vrlo malo toga što im se, osim “vođenja kućanstva” moglo povjeriti za razonodu ili hobi. Nije bilo skladu s društvenim normama. Ona se mogla baviti slikanjem, ali nije mogla dizajnirati svilu. Ne dao bog da sjedne za tkalački stan. Služavke, s druge strane nisu bile čak ni gospodarice vlastitog tijela. Ako se nisu udale, nisu mogle zadržati ni vlastite bebe.

Čitajući Blackberry & WIld Rose, prolazeći kroz njihove živote i ono s čim su se nosile… Nije to bila samo muška dominacija. Bilo je to i kompletno ispiranje mozga, gdje je čak i ona s revolucionarnim stavovima – dizajnirati svilu! – imala prizemne stavove kad je u pitanju život njene služavke. Bilo je to vrijeme kad su drugi posjedovali tvoj život,tvoje tijelo i tvoje odluke. Kad, ako si i protiv svoje volje bila uvučena u nešto nisko, obilježena si za čitav život. Kad tvoji snovi nisu bili važni. Kad su te mogli gaziti i imati pravo na to. Kad si im to pravo i sama dala.

Kompliciran je to svijet muških pravila i ženskog licemjerja koje je često bilo više rezultat zbunjenosti vlastitim osjećajem nepravde nego stvarnim stavovima.

Nije ovo knjiga koja se čita u dahu niti se stranice brzo okreću. Ovo je pomalo mračna, iscrpljujuća borba za prevlast nad pravom odlučivanja o vlastitom životu, o vlastitom tijelu i vlastitoj sudbini. O pravu na pogreške, naivnost i zaštitu. O pravu na pobunu protiv ucjena, spletki i iskorištavanja. Pravu na ljubav i pravu na izbor. Kronika jednog razdoblja kad je bilo normalno da ti nečiji život bude samo objekt kockanja.

Blacbkberry & Wild Rose je priča zasnovana na nekim povijesnim činjenicama – u to vrijeme u Spitafieldu su stvarno postojali francuski hugenoti koji su iz Francuske pobjegli od progona i nastanili se u Londonu. Tamo su se bavili tkanjem svile i razvili čitavu jednu granu poslovanja. Jedna žena je stvarno uspjela – bila je to Anna Maria Garthwaite koja je dizajnirala svilu polovicom 19 st. Neki od njenih dizajna još se uvijek čuvaju u Victoria&Albert muzeju u Londonu.

Kad budete raspoloženi za malo povijesti, dvije priče dviju različitih žena, ali ipak usko povezanih – uzmite Blackberry and Wild Rose.

Mozaik knjiga vam je donosi u 2020 🙂

Kisi ❤